Jezi?ni za?ini: kolokvijalizam i prostote u svakodnevnom govoru

Kolokvijalizmi i nepristojan rje?nik dio su na?e svakodnevne komunikacije, i htjeli mi to priznati ili ne, ?esto ih koristimo kad god treba ?za?initi“ razgovor. Nisu to samo bezazleni izrazi – oni govore puno o nama, na?im emocijama i pripadnosti odre?enoj grupi. Iako se na prvi pogled ?ini da kolokvijalizmi i psovke slu?e samo za opu?teniju komunikaciju, zapravo imaju svoj poseban zna?aj i utjecaj na dru?tvene odnose.

?to su to kolokvijalizmi?

Kolokvijalizmi su kao ona udobna trenirka koju obu?emo ?im do?emo ku?i – neformalni, opu?teni i prilago?eni na?im svakodnevnim situacijama. To su rije?i koje koristimo kad ne ?elimo zvu?ati previ?e slu?beno ili ozbiljno. Na primjer, ?frend“ umjesto ?prijatelj“ ili ?nemrem“ umjesto ?ne mogu“ jednostavno su puno ?prirodniji“ kad pri?amo s prijateljima. Kolokvijalizmi nam daju osje?aj bliskosti, poma?u?i da se osje?amo kao dio iste ekipe – tko nije izgovorio ?kaj“ barem jednom u ?ivotu?

Ali tu ima i jo? ne?to – kolokvijalizmi nisu uvijek isti u svim regijama. Neki izrazi tipi?ni su za odre?ene dijelove Hrvatske, pa ako netko ka?e ?bu“ umjesto ?ho?e“, vrlo je vjerojatno da dolazi iz Zagorja. I koliko god da se ?ale na ra?un lokalnih izraza, ?injenica je da kolokvijalni govor mo?e biti pravi mali ?jezik“ zajednice, ne?to ?to nas povezuje i izdvaja od drugih.

Za?to volimo nepristojan jezik?

E sad, dolazimo do onog so?nog dijela – nepristojnog jezika ili vulgarizama. Neki ?e re?i da su to ru?ne rije?i, ali budimo realni: tko nikad nije opsovao kad se udario u mali prst, neka prvi baci kamen! Psovke su kao ventil, poma?u nam da se oslobodimo frustracije i ljutnje. Istra?ivanja su pokazala da psovanje ?ak mo?e smanjiti osje?aj boli – pa sad, tko bi rekao da nam nepristojan jezik mo?e pomo?i da bolje podnesemo udarac u taj prokleti mali prst?

No, naravno, nepristojan jezik ima i svoje granice. U nekim situacijama psovke su jednostavno ?no-no“, pogotovo u poslovnom okru?enju ili kada pri?amo s nekim koga ba? i ne poznajemo dobro. Iako su psovke super za trenutke kad smo ?izvan sebe“, ?esto se na ljude koji stalno psuju gleda kao na manje ozbiljne ili ?ak nepristojne. Drugim rije?ima, i s nepristojnim jezikom treba znati mjeru.

Kolokvijalizmi i psovke kao dru?tveni za?in

Kolokvijalizmi i vulgarizmi nisu samo rije?i – oni su za?in na?ih dru?tvenih odnosa. Kroz njih pokazujemo tko smo, kako se osje?amo i kome pripadamo. Kada koristimo kolokvijalizme s prijateljima, to je kao da ka?emo: ?Opu?teni smo i razumijemo se.“ S druge strane, nepristojan jezik mo?e izazvati smijeh ili povredu, ovisno o tome kako i s kim ga koristimo. Kad netko ?ispali“ so?nu psovku u pravom trenutku, to mo?e biti urnebesno, ali ako je ta psovka pregruba, mo?e dovesti do nesporazuma.

Kolokvijalizmi ?esto odra?avaju i na?u kulturnu pozadinu. Primjerice, netko iz Dalmacije vjerojatno ?e imati sasvim druga?iji kolokvijalni vokabular od nekoga iz Zagorja, i to je ono ?to ?ini na? jezik tako zanimljivim i ?arenim. ?tovi?e, razli?ite regije imaju svoje izraze i uvrede koje drugima mo?da uop?e nemaju smisla, ali unutar zajednice su itekako razumljive.

Na?e rije?i nas obilje?avaju

Dakle, kolokvijalizmi i nepristojan rje?nik nisu samo ?dodaci“ jeziku – oni su esencija na?e svakodnevne komunikacije i alat kojim gradimo odnose. S njima izra?avamo emocije, pripadnost grupi i vlastitu autenti?nost. U pravoj mjeri, kolokvijalni i nepristojan jezik mogu za?initi razgovor i u?initi ga zanimljivijim. Naravno, treba biti pametan i znati kada i kako ih koristiti, jer ?ak i najso?nija psovka mo?e izgubiti ?ar ako je izgovorena u krivom trenutku. Pa sljede?i put kad krenete ?ispaliti“ neki kolokvijalizam ili psovku, samo se sjetite – jezik je poput za?ina: malo je za?in, previ?e mo?e ?izgorjeti“ sve!